Da li su ekrani u automobilima opasniji od korišćenja mobilnog telefona?

Kada su se ekrani osetljivi na dodir pojavili u automobilima, dočekani su kao simbol tehnološkog napretka i modernog dizajna. U početku namenjeni uglavnom navigaciji, vrlo brzo su postali centralne upravljačke konzole, preuzimajući funkcije koje su se decenijama obavljale pomoću tastera i prekidača. Danas, međutim, sve je više stručnjaka koji smatraju da to nije bio dobar pravac i koji otvoreno pozivaju proizvođače da se – vrate dugmadima.
Ova kritika posebno je izražena kod električnih automobila, gde su klasične instrument-table gotovo u potpunosti zamenjene velikim ekranima.
Veći rizik nego mobilni telefon?
Prema upozorenjima stručnjaka za bezbednost, dodirivanje ekrana radi promene muzike, podešavanja klime ili drugih funkcija može biti opasnije čak i od korišćenja mobilnog telefona tokom vožnje.
Istraživanja pokazuju da se reakciono vreme vozača pogoršava za više od 50 odsto kada koristi ekran osetljiv na dodir. Poređenja radi, slanje poruka produžava reakciju za oko 35 odsto, dok telefoniranje povećava vreme reakcije za oko 46 odsto.
Drugim rečima – ekran u automobilu može da ometa vozača više nego telefon u ruci.
Tri vrste ometanja istovremeno
Stručnjaci ističu da korišćenje ekrana izaziva sve tri ključne vrste ometanja u vožnji:
-
vizuelno – skretanje pogleda sa puta
-
manuelno – skidanje ruku sa volana
-
kognitivno – odvraćanje pažnje i misli od vožnje
Poseban problem je to što interfejsi često zahtevaju duže zadržavanje pogleda na ekranu, što, prema stručnjacima, često prevazilazi bezbedne granice. Situacija je još gora kada se često korišćene funkcije, poput brisača ili grejanja, nalaze u podmenijima.
Studija iz 2020. potvrdila sumnje
Nezavisna saobraćajna organizacija TRL sprovela je 2020. godine istraživanje u kojem su vozači obavljali uobičajene zadatke u simuliranoj vožnji auto-putem.
Testirane su tri situacije:
-
vožnja bez korišćenja sistema
-
vožnja uz glasovne komande
-
vožnja uz isključivo upravljanje putem ekrana
Mereni su reakcija na kočenje, zadržavanje trake, brzina, bezbedna udaljenost i smer pogleda. Rezultati su pokazali da su vozači koji su koristili ekran imali znatno lošije reakcije, slabije zadržavanje trake i generalno lošiji kvalitet vožnje u odnosu na druge grupe.
Gubitak mišićne memorije
Prema mišljenju stručnjaka, klasični tasteri imaju veliku prednost – mišićnu memoriju. Vozač može da podesi jačinu zvuka ili temperaturu bez gledanja, oslanjajući se na osećaj pod prstima.
Ekrani tu prednost oduzimaju. Svaka radnja zahteva pogled, često i više dodira, što produžava vreme nepažnje.
Iako stručnjaci ne osporavaju korisnost ekrana, smatraju da oni ne bi smeli da budu jedini način upravljanja ključnim funkcijama.
Povratak dugmadi?
Zaključak je sve jasniji: osnovne i često korišćene funkcije – poput klime, brisača i jačine zvuka – trebalo bi da imaju fizičke tastere, dostupne bez skretanja pogleda sa puta.
Ekrani mogu ostati, ali kao dopuna, ne kao zamena. U suprotnom, tehnologija koja je trebalo da olakša vožnju može postati – ozbiljan bezbednosni problem.
Izvor: Vijesti.me












KOMENTARI
Trenutno nema komentara
Budite prvi i ostavite komentar.